Login

Udruga Hmelj

Promicanje, razvitak i unapređenje kućnog pivarstva kao hobija

Više 1500 Splićana i stranih gostiju uživalo na velikom festivalu craft piva

Slobodna Dalmacija 21.08.2016

Hmeljevo

Oko 1500 Splićana i Splićanki, a i fureštih sinoć je pohodilo kino "Bačvice", kako bi posjetili drugo "Hmeljevo". Radi se o festivalu craft pivovara i kućnih proizvođača piva kojih posljednjih godina ima sve više na tržištu.

Ni cijena ulaznice od 100 kuna nije omela staro i mlado u kušanju svih čari piva iz craft pivovarama (neovisne o velikim pivskim korporacijama) i onih koje se proizvode u kućnim radinostima po balkonima, kuhinjama, garažama... Prema svemu viđenom Splićani i Splićanke sve više uživaju u ispijanju piva, jer su ispred točionika koji su sinoć bili postavljeni u kinu "Bačvice" bili uistinu dugi redovi.

- Imamo predstavnike 30-tak kućnih pivovara iz Hrvatske i BiH, kao i predstavnike 24 craft pivovare. Njih je 15 Hrvatske. Ostale su iz Slovenije i BiH, a imamo i piva i iz SAD-a i Njemačke. Da mladi sve više uživaju u craft pivima pokazuje i činjenica da se u Splitu u posljednjih godinu dana otvorilo 10-tak craft kafića u kojima se pije craft pivo. Ono koje se ne može kupiti u "normalnim" kafićima, jer su isti ugovorom vezani za velike proizvođače piva, koji dopuštaju samo točenje njihovih proizvoda - ispričao nam je Hrvoje Paštar, potpredsjednik Udruge "Hmelj" koja je i organizirala (drugu godinu za redom) ovu pivsku manifestaciju.

Osim u proizvodnji velika je i razlika u cijeni piva, proizvedenih u pivskoj industriji i onih koji su iz craft pivovara.

- Craft verzije i one iz kućne radinosti su skuplja od industrijskih piva, ali su kudikamo i kvalitetnija, jer nemaju aditiva. Zbog toga su i kraćeg roka trajanja, budući da u sebi nemaju nikakvu "kemiju". Trajnost jednog takvog craft piva ili piva iz kućne radinosti je oko četiri mjeseca. U Hrvatskoj trošak za proizvesti bocu industrijskog piva od pola litre je oko 20 lipa, po boci, dok trošak u proizvodnji boce od pola litre craft piva iznosi oko tri kune - pojasnio je Paštar.

Zanimalo nas je što je potrebno za proizvesti dobro pivo i koliko "muke" ima oko tog postupka.

- Ma nema muke, sve je to zadovoljstvo. Dakle, za dobro pivo je potrebna prije svega vrhunska higijena tamo gdje se proizvodi. Pivo se radi u dva velika lonca. Prvo se ugrije voda na 70 stupnjeva Celzijusa i dodaje se samljeveni ječmeni slad koji sat vremena mora stajati na istoj temperaturi. Nakon sat vremena šećer iz ječmenog slada dobijemo sladovinu. Ta sladovina se pretače u drugi lonac i kuha, te u tom kuhanju, u koracima dodajemo hmelj. U početku ide hmelj za gorčinu, a zadnjih 15, 10 i pet minuta dodaje se hmelj za aromu. Kuha se 60 minuta i poslije toga se sladovina mora dobro i brzo ohladiti. Sljedeći korak je stavljanje ohlađene sladovine u fermentor u koji se dodaje kvasac (kvasac pojede šećer sladovine i stvori alkohol) i fermentira se dva do tri tjedna - opisao je Paštar ukratko proces nastajanja pive iz kućne radinosti..

Nakon fermentacije dobili smo pivo koje nije gazirano i koje treba gazirati.

- Ako pivo stavljamo u boce dodajemo šećer i ostavljamo ga sedam do 10 dana da se gazira. Ako pivo negazirano stavljamo u male bačve (za točenje) onda ga spajamo na CO2 - ispričao je Paštar.

Kako tvrdi, u Hrvatskoj se piva iz kućne radinosti najviše proizvode u Zagrebu i Slavoniji, a Udruga "Hmelj" iz Splita za sada ima 30 članova, no već imaju upite 30-tak potencijalnih članova koji žele biti dio ove pivske priče.

- I nakon prošle godine i prvog "Hmeljeva" u Udrugu se učlanilo dosta ljudi. Prije prošlogodišnjeg "Hmeljeva" nas je u Udruzi bilo samo šestero, a nakon "Hmeljeva" smo došli do brojke 30, kazuje Paštar.

Za kraj pivskog razgovora i đira po kinu "Bačvice" zanimalo nas je koji je hmelj najbolji i gdje u svijetu ima najviše craft pivovara.

- Daleko najbolji je američki hmelj, koji je posljednjih godina "pobijedio" njemačkog. Iako i u SAD-u i u Njemačkoj imaju iste vrste te biljke, američka zemlja, prema jednoj studiji daje hmelju jednu posebnu aromu. A što se tiče craft pivovara, najviše ih ima u SAD-u. Svaki dan se tamo otvaraju jedna do dvije craft pivovare. Ima ih jako puno i u Australiji, a što se tiče Europe najviše ih ima u Italiji, zaključio je Paštar. Tko zna, možda i u Hrvatskoj dođe do velike ekspanzije craft pivovara i plasmana njihovih kvalitetnih proizvoda na tržište

Kako nastaje?
1. Ugrije se voda na 70 stupnjeva Celzijusa i dodaje se samljeveni ječmeni slad koji sat vremena mora stajati na istoj temperaturi
2. Nakon toga šećer iz ječmenog slada dobijemo sladovinu koja se pretače u drugi lonac i kuha. U tom kuhanju postepeno dodajemo hmelj
3. U početku ide hmelj za gorčinu, a zadnjih 15, 10 i pet minuta dodaje se hmelj za aromu
4. Kuha se 60 minuta i poslije toga se sladovina mora dobro i brzo ohladiti
5. Sljedeći korak je stavljanje ohlađene sladovine u fermentor u koji se dodaje kvasac (kvasac pojede šećer iz sladovine i stvori alkohol)
6. Ostavlja se fermentirati dva do tri tjedna